Siječanj je pravi zimski mjesec. Hladno je vrijeme, ima manje sunčanih sati, a to utječe na kemiju naših tijela. Manje proizvodimo vitamina D (između ostalog), što isto može doprinijeti nekim nelagodnim osjećajima koji se mogu javiti. Nije stoga čudno što se za treći ponedjeljak u siječnju marketinški kaže da je “najdepresivniji dan u godini”.
No, bez obzira na taj marketinški siječanjski ponedjeljak, bilo koji dan u godini u nama može probuditi nešto što osjećamo, a možda ne razumijemo. Nešto što nam može stvoriti nelagodu i ne znamo što i kako s time. Nešto što nam može otežavati svakodnevno funkcioniranje, a izvana je uglavnom nevidljivo.
Stoga je dobro informirati se kako bismo mogli biti korak ispred, kako bismo se mogli zaštititi na neki način. Ili zatražiti pomoć kada osjećamo da nam treba. Pa čak i prije. Kada znamo što se događa, može nam postati jasnije i što možemo učiniti. Malim koracima, mini promjenama koje možemo uvesti, ali i onime što možemo zadržati, za same sebe možemo učiniti puno više negoli itko drugi to može za nas. A upravo nas tu aktivnosti koje su stabilne, konstantne, predvidljive - kao što su naše rutine - mogu držati u ravnoteži.
A upravo na početku godine je dobra prilika za uvođenje nekih novih rutina koje nam mogu pomoći u zaštiti mentalnog zdravlja. Jer, bez mentalnog zdravlja, zapravo nema zdravlja.
Koje sve to mogu biti rutine, ovisi o našim mogućnostima, slobodnom vremenu, o onome što nam se sviđa, što nas motivira, što možemo odraditi, čemu se možemo posvetiti. Tjelovježba, odnosno fizička aktivnost je jedan od boljih načina da natjeramo našu kemiju tijela da radi za nas. Fizičkom aktivnošću pokreću se reakcije u našim tijelima od kojih se možemo osjećati dobro mentalno/psihički. Hoće li to biti teretana, plivanje, šetnja, hodanje, trčanje, borbeni sportovi - odabir je u potpunosti vaš.
Isto tako, vježbama disanja i meditacijama možemo utjecati na svoje mentalno stanje. One nas mogu tzv. uzemljiti, tj. centrirati - vratiti u trenutak sada i ovdje, kada nam promišljanje o budućnosti ili prošlosti čini nelagodu, tjeskobu, izaziva strah i dr.
Ipak, ono što je bitno naglasiti jest da to ne mora biti grandiozna promjena, uvođenje velikih i zahtjevnih stvari u naše dosadašnje rasporede. Istoj svrsi može poslužiti i pola sata dnevno s najdražom knjigom ili recimo, pisanje dnevnika koji je dobra strategija za “izbacivanje” onog što nas muči. Na vama je odabir.
(tekst objavljen u tjedniku Međimurske Novine, siječanj 2023.)
Autorica teksta je edukantica u psihoterapiji, certificirana RBT i REBT trenerica. Sadržaj članka je edukativne prirode te NIJE zamjena za individualne konzultacije sa stručnjakom mentalnog zdravlja. Sadržaj članka koristi se na vlastitu odgovornost. Ako želite zakazati individualno savjetovanje, kontaktirajte nas.