top of page
Search

EMOCIONALNI IMUNITET

Updated: Aug 22, 2022

Svake godine od jesenskih mjeseci pa sve do proljeća slušamo, čitamo, gledamo i bivamo informirani o važnosti podizanja imuniteta kako bismo ostali zdravi te da ne bismo podlegli raznim virusima koji su u tom razdoblju najrašireniji. Tijekom posljednjih dviju godina još se dodatno naglašava važnost imuniteta u borbi s koronavirusom. Zaista, jačanje imuniteta ono je što možemo učiniti svojim ponašanjem, odnosno prilagodbom stila života kako bismo smanjili šanse od obolijevanja. Zaštititi sebe i svoje zdravlje jačanjem imunosnog sustava možemo na različite načine. Neki od njih uključuju prilagodbu prehrane - manje prerađenih namirnica, više svježeg voća i povrća, manje crvenog mesa, kao i prženih stvari, više ribe, žitarica, jela "na žlicu" i sl.

Što se tiče nutrijenata, imunitet se može jačati i uzimanjem vitamina i minerala, pripravaka i dodataka prehrani kao što su npr. pčelinji proizvodi. Osim onoga što unosimo u naš organizam, imunitet možemo ojačati i tjelesnim vježbanjem, tj. tjelesnom aktivnošću - ne moraju to biti sati i sati u teretani, xy dignutih utega, xy napravljenih trbušnjaka, pretrčani maratoni, već je dovoljna i duža šetnja (po mogućnosti u prirodi), odnosno hodanje u trajanju od barem sat vremena nekoliko puta tjedno. Naravno, s obzirom na to da smo različiti, različite aktivnosti nam odgovaraju te je jednostavno potrebno pronaći ono što nam najbolje odgovara - i intenzitetom i vremenom i oblikom. Šetnjama možemo, osim tjelesne aktivnosti, obuhvatiti i još jedan faktor za jačanje imuniteta, a to je smanjenje stresa.

Već i samo hodanje ima blagotvorni učinak na tijelo i psihu čovjeka, a pridodamo li tome i promjenu okoliša prebacivanjem šetnje u prirodu, gdje se možemo malo odmoriti od svakodnevnih briga, dobiti su višestruke. Za stres znamo da je neprijatelj čovjekova zdravlja, odnosno imuniteta. Stres potkopava i ostali trud koji ulažemo u jačanje imuniteta. Stres direktno oslabljuje organizam i imunitet - a posebno naš emocionalni imunitet.



Emocionalni imunitet je naš imunosni sustav za nošenje sa svakodnevnim teškoćama, izazovima i problemima, teškim stanjima i životnim promjenama. Emocionalni imunitet nas - baš kao i "obični" imunitet - štiti od svojevrsnih "emocionalnih virusa" koji bi mogli dovesti u pitanje kvalitetu života - naše osjećaje sreće, sigurnosti, zadovoljstva, mira. S obzirom na sva događanja tijekom posljednjih dviju godina, možemo reći da su nas okružili emocionalni virusi koji su u nama kolektivno prouzročili osjećaje straha, nesigurnosti, neizvjesnosti, ljutnje i frustracije, ugrozili naše funkcioniranje te konstruktivno nošenje sa svime što nam život donese. No, i mimo pandemije, emocionalni imunitet potreban nam je svakodnevno, a posebno u izazovnim periodima i raznim životnim promjenama.


Emocionalni imunitet je naša psihološko-emocionalna otpornost. Mogućnost da izazovne situacije, periode i događaje prihvatimo i s njima se nosimo ili ih rješavamo na konstruktivan način, što posljedično pridonosi našem mentalnom zdravlju, tj. sveukupnom zdravlju i dobrobiti. Za svoj emocionalni imunitet također trebamo vježbati, odnosno dobro ga je jačati. Zahvaljujući svojim roditeljima, emocionalni imunitet možemo početi jačati već u djetinjstvu. Od njih možemo učiti kako se nositi sa stresom, izazovima, gubitcima, problemima, kako se ponašati u odnosima, učiti socijalne vještine i vještine samoregulacije. Npr. kada kao dijete vidimo da se naši roditelji trude ostati pozitivni i kada su u vrlo stresnim razdobljima ili različitim depresivnim stanjima, mi usvajamo te obrasce ponašanja - i mišljenja - te ih koristimo tijekom života kada nam zatrebaju. Ako su naši roditelji svjesni vlastitih potreba te ih zadovoljavaju na konstruktivan način, najvjerojatnije ćemo i mi tako tijekom života. Kada im, npr. zatreba odmor, oni se mogu odmoriti, otići u prirodu, na vikend putovanje ili mogu svoju potrebu za odmorom ignorirati, s argumentom da mogu još malo izdržati, te se tjerati do iscrpljenosti.

Njihovu emocionalnom imunitetu sigurno će više doprinijeti prvi scenarij - onaj gdje osluškuju sami sebe i brinu sami za sebe prije nego se umor intenzivira te preveniraju izgaranje. Time nam roditelji mogu dati temelje za građenje našeg emocionalnog imuniteta. No, to su svakako samo temelji - a, da bi se kuća izgradila, potrebni su zidovi, prozori, vrata, krov, itd. Za ostatak kuće - našeg emocionalnog imuniteta koji nas štiti - postoji puno vrsta zidova, prozora, vrata. Neki od njih su već spomenuti, kao što je redovna tjelesna aktivnost (ona koja nama odgovara) - tjelesnom aktivnošću utječemo na proizvodnju spojeva od kojih se osjećamo bolje i sretnije (endorfin, serotonin), a isto tako smanjuje se razina hormona stresa (kortizol).

Boravak u prirodi - bila to lagana šetnja livadom, planinarenje, kampiranje u šumi ili brodić usred plavetnila - jedno je od najboljih sredstava za odmor, "punjenje baterija", vježbanje našeg emocionalnog imuniteta. Boravak u prirodi, a ponekad i osamostaljivanje vraća nas samima sebi. Možemo bolje čuti sami sebe, što nam treba i što činiti. Isto možemo napraviti i prakticiranjem popularnog mindfulnessa, odnosno potpune svjesnosti. Kada smo potpuno svjesni trenutka, ne razmišljamo ni o prošlosti, ni o budućnosti. Prošlost i budućnost van su naše kontrole, na njih rijetko možemo utjecati, a to u nama može stvoriti osjećaje tjeskobe i/ili depresivnosti. Stoga, vježbanje bivanja u trenutku može umanjiti ove osjećaje/ova stanja ili ih eliminirati i može nam donijeti više mira i više mentalnog kapaciteta koji će nam uvelike pomoći u nošenju s budućim izazovima.

Naravno, ono što unosimo u organizam također može biti naš saveznik ili neprijatelj. Primjetite kako se ne osjećate isto kada pojedete hamburger i pržene krumpiriće ili kada pojedete ribu s povrćem. Tako se i mozak drukčije "osjeća", ovisno o tome što mu dajemo. Sigurno znate za sintagmu "hrana za mozak". Hranimo li ga često ispraznim kalorijama, nećemo pomoći svojim neuronima stvarati nove veze u mozgu, dok uravnotežena prehrana to može dati. Kao i vježbanje. Stvaranjem novih neuronskih veza, stvaramo nove puteve (ili jačamo one postojeće) koji su zapravo naši obrasci mišljenja i ponašanja u izazovnim situacijama.

Stoga, kao što treniramo tijelo i brinemo o tijelu da bude zdravo, tako možemo trenirati i "duh" kako bismo doprinijeli emocionalnom imunitetu. Osvijestiti vlastite obrasce koji ne doprinose mentalnom zdravlju je prvi korak. Npr. primjetimo li da puno (previše) brinemo i osjećamo li često tjeskobu, kao sljedeći korak možemo uvesti promjene u obliku vraćanja u trenutak "sad i ovdje", bivanje u tom trenutku, bez osuđivanja kako se osjećamo, bez preispitivanja, bez planiranja. Osluhnite što vam cijelo vaše biće govori. Pokušajte utišati svijet koji vas okružuje barem na pola sata ili sat vremena dnevno. Uzmite to vrijeme za sebe i učinite nešto što vas opušta, veseli, obogaćuje i zbog čega se osjećate dobro.

Šetnja, vježbanje, meditacija, čitanje knjige, igranje neke igre, ispunjavanje križaljke, crtanje, ručni rad, hobiji, izleti - mogućnosti su zaista nebrojene. Krenite s malim promjenama, jer male promjene znače puno! Pokušajte dogovoriti sa članovima vaše obitelji vrijeme za sebe. Vjerujem da će vam izaći u susret. Jer, kada ste vi dobro - i oni mogu biti dobro. I isto tako, uz jačanje vlastitog emocionalnog imuniteta, možete jačati i obiteljski emocionalni imunitet.

It's a win-win situation, isn’t it?

Piše: Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u transakcijskoj analizi



Autorica teksta je edukantica u psihoterapiji te certificirana REBT trenerica. Sadržaj članka je edukativne prirode te NIJE zamjena za individualne konzultacije sa stručnjakom mentalnog zdravlja. Sadržaj članka koristi se na vlastitu odgovornost.


Ako želite zakazati individualno savjetovanje, kontaktirajte nas.

22 views0 comments

Recent Posts

See All

Ne tre' sam stalno delati

U ovim ljetnim mjesecima za većinu je nekako najprikladnije malo se odmoriti (izuzev onih koji odlaze raditi na sezonu). Vrućine nam ponekad ne daju raditi puno (i tu nam zapravo rade uslugu!), djeca

Sitnice koje život znače

Kada govorimo o promjeni koju želimo postići, nekako imamo tendenciju zadati si velike ciljeve. Svakako je u redu imati velike ciljeve i ciljati najboljem jer za to svatko ima kapaciteta. No, pritom č

Zašto osjećam?

Odgovorite na ovo pitanje: Koliko emocija postoji? Pitate li različite osobe, dobit ćete uglavnom različite odgovore. I, uistinu, emocije su toliko kompleksna stvar da kada i mislimo da prepoznajemo n

Comments


bottom of page