top of page
Search

Smijem li osjećati?

Osjećaji/emocije su dijelovi nas na koje možda ne obraćamo previše pažnje. Nekad ih negiramo, nekad ih stišavamo, pokušavamo kontrolirati, nekad ih nismo ni svjesni, no u gotovo svakom trenutku mi nešto osjećamo. Kao što osjećamo osjete u tijelu, tako je u nama stalno prisutna neka emocija. Ili više njih.


Emocije nam mogu biti alat pomoću kojega ćemo nešto izgraditi (npr. neke odnose), ali isto tako mogu ići protiv nas samih. Svaka neprobavljena emocija ima tendenciju da nas kasnije sustigne u nekom obliku, stoga je potrebno naučiti kako konstruktivno postupiti sa svakom emocijom kako bismo smanjili psihosomatske manifestacije – kada npr. zbog stresa (i stresu popratnih emocija) postoji mogućnost da razvijemo čir na želucu ili visoki tlak.

Zabrane na emocije

No, zašto utišavamo neke emocije? Zašto su nam neke emocije takoreći prihvatljive, a s nekima nam je teže “izaći na kraj”? Djelomičan odgovor leži u tome kako su nas podučavali i koje emocije su nam dozvoljavali naši roditelji, roditeljske figure, okolina, ali i društvo.

Tako npr. generacijama unatrag možemo primjetiti kako su muškarci, odnosno dječaci, odgajani da suspregnu određenu emociju, kao recimo tugu. Kao što engleski bend The Cure pjeva “Boys don’t cry”, tako je često našim djedovima, očevima, bratovima, partnerima, muževima, susjedima, kolegama na poslu (…), na neki način zabranjivano iskazivanje tuge pod izgovorom da tuga i suze pokazuju slabost. Ili osjećaji općenito. A naše bake, mame, sestre, mi žene, često smo usmjeravane da ne pokazujemo npr. ljutnju, jer to nije lijepo, ni prikladno. Pa nam se može dogoditi da ta neiskazana ljutnja čuči u nama godinama. To su neki od najčešćih primjera tzv. zabrana na emocije.


Prisjetite se svojeg djetinjstva i razmislite je li vam tko govorio nešto čime je zabranio neku emociju. To može biti npr. “Nemoj plakati!“, “Ako se ljutiš, bit će posljedica!“, “Kaj pa si ti tak sretan, daj se smiri.”, “Nemoj se bojati!” i sl.

Iako te poruke sada ne zvuče baš najbolje, one su nam najvjerojatnije bile upućene u najboljoj mogućoj namjeri, stoga ne treba kriviti one koji su ih uputili… Samo osvijestiti cijeli dijapazon emocija koje svako ljudsko biće može osjećati. Jer, svaka emocija ima svoju svrhu.


(tekst objavljen u tjedniku Međimurske Novine, lipanj 2023.)


Autorica teksta je specijalizantica transakcijske analize, certificirana RBT i REBT trenerica. Sadržaj članka je edukativne prirode te NIJE zamjena za individualne konzultacije sa stručnjakom mentalnog zdravlja. Sadržaj članka koristi se na vlastitu odgovornost. Ako želite zakazati individualno savjetovanje, kontaktirajte nas.

4 views0 comments

Recent Posts

See All

Ne tre' sam stalno delati

U ovim ljetnim mjesecima za većinu je nekako najprikladnije malo se odmoriti (izuzev onih koji odlaze raditi na sezonu). Vrućine nam ponekad ne daju raditi puno (i tu nam zapravo rade uslugu!), djeca

Sitnice koje život znače

Kada govorimo o promjeni koju želimo postići, nekako imamo tendenciju zadati si velike ciljeve. Svakako je u redu imati velike ciljeve i ciljati najboljem jer za to svatko ima kapaciteta. No, pritom č

Zašto osjećam?

Odgovorite na ovo pitanje: Koliko emocija postoji? Pitate li različite osobe, dobit ćete uglavnom različite odgovore. I, uistinu, emocije su toliko kompleksna stvar da kada i mislimo da prepoznajemo n

Comments


bottom of page